16 ožujka 2026

Noćas



Buco i Srđan, dubrovački duo, vrlo popularan 70-tih godina, 

sa romantičnim stihovima i specifičnim glasom, podsjećali su 
na Simon i Garfunkel.

Njihove pjesme bile su dio moje mladosti. Dugo ih nisam 
slušala.

Sad kad čujem pjesmu koju sam nekad voljela, razmišljam o tome kako ovo grubo doba nije pravo vrijeme za takve pjesme. 

Nasilje je svuda oko nas, ratovi ne prestaju, grozne stvari se 
događaju i čini se da na svijetu ne postoji mirno mjesto. 

Čak i ljudi oko nas, otuđeni, uplašeni, bijesni, puni  
mržnje, bespomoćni i žalosni. 

Tko smo mi u sadašnjem vremenu? 

Sada kad sebe ne prepoznajemo, a onih koji su nas
poznavali nema više.







Broj komentara: 36:

  1. Buco i Srđan su mi nepoznati ali pjesma mi se sviđa.
    Da, na žalost, ne živimo u mirnom okruženju. Tko smo mi?
    Ljudi željni druženja koji su okruženi luđacima a ne moždemo si pomoći...

    OdgovoriIzbriši
  2. Da, taj osjećaj bespomoćnosti je tako strašan.

    OdgovoriIzbriši
  3. Točno tako, kao piuni u šahu, to smo mi na žalost...

    OdgovoriIzbriši
  4. Ne slažem se s ovakovim razmišljanjem. Mislim da je pravi razlog u današnjoj glazbi. Pokušaj otpjevati barem dio neke od novih pjesmuljaka ili se podsjetiti glazbe. Danas je sve pretvoreno u scenski nastup bez obzira koliko glup. Sjećam se kada su počeli s diskoritmom pisao sam post Putničkim od Rijeke do Vladivostoka. Jedno monotono kloparanje kotača čitavim putem. Za razliku od toga i danas znam otpjevati Doorse, Stonse, Janicu ... Mišu, Arsena, Vukova ... Draga i ja volimo poslušati glazbu koja nam trenutke čini lijepima, zašto samo misliti na sve ono ružno oko nas.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ponekad je oko nas puno tuge i teško je ostati nedodirljiv. Vi ste sretan par koji jedan drugome činite život vrijednijim i ljepšim i to je vrlo dragocjeno.

      Izbriši
  5. Primjećujem, što sam starija, da se ljudi više otuđuju, nekako su se svi zatvorili u svoja 4 zida i drže se samo svojih obitelji ako i toga. Dobro je Teuta rekla "Ljudi željni druženja koji su okruženi luđacima, a ne možemo si pomoći...". Živimo u čudnim vremenima. Zahladilo je među ljudima.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Da, to je istina. Dođu godine, problemi, tužne stvari, bolesti i gubici i to ljude okupira, a često ih i ostavlja bez nade.

      Izbriši
  6. Mislim da je Buco došao iz SAD prošle godine kod prijatelja u Vareš u Bosni i nastupao, vidio sam snimak, a ovom je ustupio i usluge svog američkog studija. Dobri su bili...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Jako mi je drago čuti da se još uvijek bavi glazbom.

      Izbriši
  7. Dodao sam i ovu adresu na popis blogova, valjda će funkcionirati.

    OdgovoriIzbriši
  8. Današnja glazba nije glazba, danas je urlanje u modi a to je daleko od glazbe

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Haha! Meni ne smeta toliko ako je energično i glasno, voljela sam npr. Janis Joplin, a ona nije pjevala nježno i lagano. Bilo je puno emocije u tim pjesmama.
      Ne doživljavam glazbu koju mladi ljudi vole, koja meni zvuči kao robotski čudan zvuk, ali moguće da je svaka generacija jednostavno drugačije doživljava.

      Izbriši
  9. Voljela sam ih slušati, lijepo su pjevali svoje lijepe duete, baš kao Pol i Art

    OdgovoriIzbriši
  10. Odgovori
    1. Drago mi je da ti se sviđa! Imali su nekoliko prekrasnih balada. Pjevali su "Lula starog kapetana", "Dobro jutro, Margareta", "Elegija", "Povratak" ...

      Izbriši
  11. Da; bilo je to neko drugo doba; doba u kojem nam se činilo da se ne dešava baš ništa; danas kao vic zvuči ona; dabogda živio u zanimljivim vremenima... jer od tih, "nezanimljivih", uvijek će nam ostati sjećanje na spokoj, tišinu i sigurnost koji su se vukli oko nas kao da su dosadni, a u stvari su nas na neki način tjerali da kroz polaganost i smirenost živimo tiho, skromno i radosno...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bilo je puno više radosti i smijeha. To mi nedostaje.

      Izbriši
  12. Najviše mi nedostaje onaj osjećaj, ujutro kad se probudiš i veseliš se danu, čekaš šta će se lijepo dogoditi.
    Sad se budim sa strahom, jer ono što će se dogoditi, vjerojatno neće biti lijepo.

    OdgovoriIzbriši
  13. Evo sad mogu jer sam zaplavila ispod tvog komentara pa su se vidjela slova.....SVE je bikelo, riječ KOMENTIRAJ se ne vidi

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Idem pokušati to promijeniti, ne znam hoću li uspjeti. Ja vidim taj tekst, ali je kod mene jaaaako svijetlo sivo. Hvala ti što si mi javila.

      Izbriši
    2. drago mi je da si sredila,,,,,,,,ima nas s naočalima

      Izbriši
    3. Je li sad bolje? Neke stvari je teže promijeniti jer ne vidiš točno što mijenjaš. Mislim da se radilo o nečemu što se zove Mobilni gumb, tako nešto, a to ne vidiš što je, dok u temi pokušavaš promijeniti boju. Super, ako se sad vidi.

      Izbriši
  14. Samo da ti poželim ugodnu laku noć i lijepe snove.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. I tebi želim slatke snove, to nam je zaista svima potrebno.

      Izbriši
  15. I ja se sjećam Buce i Srđana. Lijep izbor. Stvarno, davna vremena. Volim poslušati i nešto novije, a zna mi se i dopasti.
    Da, živimo u nekom čudnom vremenu. Teško se snalazimo.
    Pokušavam, unatoč svemu , razveseliti se jutru , i jutarnjoj kavi. Laku noć.

    OdgovoriIzbriši
  16. Da treba ustrajati. Sutra je novi dan!

    OdgovoriIzbriši
  17. Sjećam se Buce i Srđana....slušala sam ih...u mojoj kući se sluša glazba...podiže raspoloženje...lp

    OdgovoriIzbriši
  18. Oho novi dizajn. Baš je dobar. Vjerujem da ćeš ga još dotjerati do savršenstva....Bravo.

    OdgovoriIzbriši
  19. Ovo mi je nepoznato...ali lijepo zvuci

    OdgovoriIzbriši
  20. Sjećam se Buce i Srđana, zbilja podsjećaju na onaj poznatiji duo. Eto nekad su i pjesme bile nježnije a danas kao da se svađaju. Ivo Robić i drugi nekada su bili rado slušani i bez svjetlosnih efekata . Očito Svijetu nakon dužeg vremena dosadi Mir.

    OdgovoriIzbriši

Dobro došli!

Popularni postovi